Projekt Barok

Ispis

Ove školske godine u našoj se školi provodi Projekt BAROK. Manja grupa učenika je 27. travnja 2017., s mentoricama profesoricama Vesnom Krgović i Zdenkom Venus-Miklić, posjetila Gornju Petričku, Samaricu i Čazmu. Cilj terenske nastave bio je proučiti oltare,  bisere baroknog kiparstva u našem zavičaju.
Makadamskim putem stigli smo do sela Gornja Petrička, koje se, okruženo šumom i zelenim livadama, smjestilo na obroncima Moslavačke gore. Na uzvisini u sredini sela nalazi se jednobrodna kapela  sv. Petra i Pavla, zaštitnika sela. Do 1780. kapela je dobila današnji kasnobarokni izgled. Presvođena je, dobila je pjevalište i dozidana je sakristija i visoki istaknuti zvonik na pročelju. Kapela je spomenik kulture i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda.
Nakon jednostavne vanjštine, zadivilo nas je blještavilo i barokno obilje glavnog oltara, te bočnog oltara Bezgrešne Marije. Nastali su oko 1766. god., a njihov autor je Franjo Risner, kipar koji je izradio brojne oltare provincijskih crkava i kapela od Zagreba do Podravine.  U kapeli se nalaze i dobro očuvane orgulje koje su donesene iz crkve u Samarici.
Put nas je dalje vodio u Samaricu, u posjet crkvi Sv. Katarine koja, smještena na uzvišenoj gradini, dominira neposrednom okolicom. To je jednobrodna srednjovjekovna barokizirana građevina sa zaobljenim svetištem i vitkim zvonikom na pročelju. U unutrašnjosti je gotovo u cijelosti očuvan inventar iz doba baroka. Glavni oltar sv. Katarine koji ispunjava svetište, monumentalno je djelo iz 1744. i pravi barokni dragulj u ovom zabitom dijelu Moslavačke gore. Unatoč mnoštvu ukrasa, oltar ne daje dojam provincijalne prenatrpanosti. Njegovu vrsnoću potenciraju brojni kipovi, osobito svetice, po tri sa svake strane, koje prate sv. Katarinu. Osobito su privlačni njihovi kostimi s mnoštvom pomodnih detalja preuzetih s odjeće onodobnih velikašica. Lijevo od trijumfalnog luka je pokrajnji oltar sv. Elizabete, a desno sv. Mihaela. Oltar sv. Obitelji, smješten na lijevoj strani lađe, primjer je rokokoa iz druge polovine 18. st. Barokna propovjedaonica iz sredine 18. st. ukrašena je skulpturama crkvenih otaca. Zahvaljujemo profesorici Katici Šarlija iz OŠ Ivanska koja nam je omogućila obilazak crkava a na kraju nas je i nahranila. I crkva sv. Katarine je spomenik kulture i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda.


Putujući prema Čazmi upoznali smo čuvene moslavačke šume, nekada glavni izvor prihoda i  zaposlenja velikog broja stanovnika.  Pred crkvom sv. Marije Magdalene dočekala nas je kustosica Jadranka Kruljac-Sever koja nam je  ispričala povijest Čazmanskog kaptola i crkve. Od brojnih srednjovjekovnih crkava koje se spominju u Čazmi, očuvana je samo župna crkva sv. Marije Magdalene. To je trobrodna romaničko-gotička crkva s četverokutnim svetištem, s transeptom i dva bočna zvonika na pročelju. Barokizacijom je crkva u 18. st. dobila svodove i oltare, rad domaćih majstora. Upravo nas je proučavanje tih oltara, uz propovjedaonicu i orgulje, dovelo u Čazmu.
Glavni oltar sv. Marije Magdalene nastao je 1725. godine i nije se mnogo promijenio od vremena nastanka. Oltar je odličan primjer kako je osrednji pokrajinski kipar pomoću maštovitih oblika arhitektonske konstrukcije i vješto rezbarene ornamentike skrio formalne slabosti kipova. Donator je najvjerojatnije čazmanski župnik Ivan Jambreković. U crkvi se nalaze i brojni pobočni oltari: oltari Ivana Krstitelja i Bezgrešne stoje uz trijumfalni luk, uski su i visoki, prilagođeni zidu. Nakon Jambrekovićeve smrti (1757.) postavljen je oltar Žalosne Marije (Doloroze) te jednako komponirani oltari posvećeni sv. Duhu i sv. Roku, a 1765. i onaj sv. Triju kraljeva. Posljednji postavljeni oltar (oko 1780.) jest oltar Muke Kristove koji nosi stilske karakteristike vrlo kasnog rokokoa. Ispod oltara je barokni stipes koji u svojoj unutrašnjosti krije zanimljiv i rijedak prizor Čistilišta.
Župnik Jambreković dao je napraviti i novu propovjedaonicu, remek-djelo baroknog drvorezbarstva u čazmanskoj crkvi. Svi njeni dijelovi - stepenište, govornica i krović – penju se uz snažni pilastar lađe, prianjaju uz njega, a dijelom i uvlače taj zidani element u svoju kompoziciju. Ikonografski program propovjedaonice osmislio je sam župnik, a površinu je kipar (Stjepan Severin) prekrio bujnom i maštovitom ornamentikom.
Nove orgulje postavljene su na kor 1767. Dvodijelno kućište ukrašeno je virtuozno rezbarenim ornamentima i ubraja se među najljepše iz tog vremena. I ova crkva je spomenik kulture i pod zaštitom je.