Projekt „ „Tragom naših preporoditelja““

Ispis

Od veljače do travnja 2016. godine u Gimnaziji Bjelovar provodio se projekt „Tragom naših preporoditelja“.  Moto Projekta bili su Preradovićevi stihovi: Narod samo koji mrtve štuje, na prošlost i budućnost snuje. Istraživanjem na području Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, gdje je živjelo i radilo devetero preporoditelja, željelo se učenike potaknuti na upoznavanje s ljudima koji su svojim djelovanjem obilježili 19. stoljeće. Najveći dio Projekta odvijao se na terenu. Naime, sudionici su imali priliku posjetiti mjesta u kojima su naši preporoditelji rođeni, radili i živjeli.
U istraživačkom radu, uz knjižničarku Zdenku Venus-Miklić, profesorice hrvatskoga jezika Kristinu Kraljić i Marinu Šramek, glazbene umjetnosti Vesnu Krgović i povijesti Terezu  Grgičin, sudjelovali su i učenici drugih i trećih razreda bjelovarske gimnazije. Kako bi se upoznali sa životom i djelovanjem preporoditelja tijekom veljače učenici su u školskoj, Narodnoj knjižnici i Gradskom muzeju u Bjelovaru pretraživali literaturu i pronalazili podatke o ličnostima zastupljenima u Projektu.
Prvo odredište naših istraživača bio je potkalnički kraj. Tako su se 29. veljače uputili u Gornju Rijeku, točnije u tamošnju osnovnu školu koja nosi ime hrvatske primadone Sidonije Erdödy Rubido. Škola ima spomen-sobu posvećenu Sidoniji u kojoj je ravnatelj škole Darko Zvonar govorio o njezinom doprinosu u buđenju nacionalne svijesti, životu i djelovanju u Gornjoj Rijeci. Posjetili su i župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije uz koju se nalazi Sidonijin grob te zapušteni dvorac Erdödy Rubido. Istraživače je put dalje vodio u Križevce, u Gradsku knjižnicu Franjo Marković. Ravnateljica Marjana Janeš-Žulj održala je prezentaciju o značaju Ljudevita Vukotinovića kao osnivača Ilirske čitaonice u Križevcima. Knjižnica čuva izvornike Vukatinovićeva izdanja, koja su učenici mogli pogledati. Nakon toga uputili su se u Gradski muzej u kojem je kustos Ozren Blagec govorio o Vukatinovićevom životu i radu u Križevcima.
Projekt je nastavljen 10. ožujka posjetom Virju i Grabovnici. U Virju je cilj bio upoznati se sa životom glazbenika i pjesnika Ferde Rusana, koji je veći dio života proveo u tom podravskom mjestu te ostavio dubok trag u kulturnom, obrazovnom i gospodarskom pogledu. U Virju već duže od 130 godina djeluje HPD „Ferdo Rusan“, a domaćin našim istraživačima bio je predsjednik Društva Davor Bušić. U Grabovnici, rodnom mjestu hrvatskog pjesnika Petra Preradovića, sudionici su imali priliku posjetiti njegovu rodnu kuću, koja je obnovljena i 1968. godine dobila status muzeja.
Posljednji dio terenske nastave odvijao se 18. ožujka u Koprivnici. U OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ sudionike je ugostila knjižničarka Luca Matić. Učenice osmog razreda prezentirale su svoj rad o Antunu Nemčiću, piscu najpoznatijem po putopisima. Na putu do Gradskog muzeja naši istraživači imali su prilike prošetati pokraj Nemčićeve kuće. Kako bi što više saznali o preporoditelju i glazbeniku Fortunatu Pinatariću uputili su se u Umjetničku školu u Koprivnici, koja po njemu i nosi ime. O radu tog plodnog skladatelja i orguljaša govorila je ravnateljica Arijana Šandl. Bilo je to i posljednje odredište terenskog istraživanja.
Kako bi sve učenike Gimnazije Bjelovar upoznali s Projektom, 5. travnja 2016. u kupoli bjelovarske gimnazije sudionici su organizirali prezentaciju. Na početku je sve okupljene pozdravila naša knjižničarka Zdenka Venus-Miklić. Kao voditeljica Projekta istaknula je važnost poticanja učenika na istraživanje vlastitog zavičaja i na upoznavanje s osobama koje su imale važnu ulogu u hrvatskoj kulturi i povijesti. Prezentacija Projekta započela je pregledom hrvatske povijesti 19. stoljeća, koju je pobliže predočila učenica Ana Wellner. O životu i djelovanju primadone Sidonije Erdödy Rubido govorile su Sara Mašić i Kristina Babić, a o preporoditelju Albertu Štrigi Ema Malešić i Ivana Bolkovac. Sa životom istaknutog pjesnika Ljudevita Vukotinovića prisutne su upoznale Lorena Dolački i Ana Wellner, dok je učenica Buga Kranželić istaknula sve pojedinosti o stvaralaštvu istaknutog preporoditelja Ferde Rusana. Sa stvaralaštvom Petra Preradovića prisutne je upoznala Mia Šelović, o Antunu Nemčiću govorila je Ena Horvat, a o Fortunatu Pintariću Sara Kovačević. Preporoditeljima s terenske nastave pridruženi su još i dvojica poznatih pjesnika, Tomo Blažek i Ivan Trski, o kojima su govorile Hanna Horvat i Lucija Pranjić. Prezentaciju Projekta dodatno su upotpunili učenici Magdalena Magdić, Magdalena Rajić, Dorothy Šimotić i Miran Topljak recitacijama Vukotinovićevih, Preradovićevih, Nemčićevih i Blažekovih stihova. Nikolina Basta otpjevala je „Još Hrvatska ni propala“, a Ivona Galkowsky, Lucija Pranjić i Jurica Bajević „Oj talasi“. Program je uljepšao i maturant Luka Rasinec odsviravši Pintarićeva „Dudaša“.
Učenici će s dijelom projekta „TRAGOM NAŠIH PREPORODITELJA“ sudjelovati i na Danima Ivana viteza Trnskog u Novoj Rači.